Šta je idztihad? Ko se zove mudztehid?Sejjid Abdulhakim efendi, rahmetullahi alejh, [veliki i duboko uceni alim, mudzeddid cetrnaestog stoljeca po Hidzri, preselio na ahiret 1362/1943. g.n.e.] je ovako napisao u svojoj knjizi Ashabi kiram, “Idztihad je naprezanje svim svojim silama, nastojanje, i teška patnja.Drugim rijecima, idztihad je nastojanje izvodenja pravila (ahkama) kojima se rješavaju problemi, koji u Kur’ani kerimu i hadisi šerifu nisu jasni i izriciti (otvoreni), povezujuci ih sa stvarima koje su jasno i detaljno objašnjene. Ovo moze uciniti samo naš Pejgamber, sallallahu alejhi ve sellem, i svi njegovi ashabi, i oni muslimani koji su došli na nivo idztihada i koji se nazivaju mudztehidi. Allah dzellešanuhu nam je naredio na mnogim mjestima u Kur’ani kerimu da cinimo idztihad. Dakle, tim velikanima, mutlak mudztehidima je farz da cine idztihad. Ovi duboko uceni vjerski velikani mogu da kroz znacenja i dokaze razumiju zapovijedi islama (ahkame) i vjerska pitanja (mes’ele) koja nisu jasna i koja se ne mogu lako razumjeti i koja leze u dubinama ajeti kerima i hadisi šerifa. Da bi neko bio mudztehid on mora odlicno poznavati visoke grane arapskog jezika, znati Kur’ani kerim napamet, znati šta svaki ajeti kerim zeli da izrazi, znati znacenja koja naznacava, znacenja koja su u njemu sakrivena, znacenja koja mu se moraju dati prema predmetu, znati kada su ajeti poslani (objavljeni), zašto su poslani, o cemu su poslani, jesu li opšti ili posebni, jesu li nasih ili mensuh [Neke ajete su kasnije promijenili neki drugi poslani ajeti.
Prethodno poslani ajeti se nazivaju mensuh. Mensuh znaci “promijenjen”. Kasniji ajeti se nazivaju nasih. Nasih znaci “onaj koji je promijenio drugog”. Jedan primjer ovog je ajeti kerim o vinu.], jesu li uslovljeni (mukajjed) [izvjesni ajeti ovise o uslovima. Na primjer, ajet, “O vjernici klanjajte namaz,” je uslovljen, zato što, da bi osoba mogla obaviti namaz, ona mora biti duševno zdrava, spolno zrela, biti pod abdestom i.t.d. Medutim ajeti kerim, “O ljudi imajte iman (vjerujte)” je bezuslovan zato što svako mora imati iman] ili bezuslovni (mutlak), kako su izvedeni iz kiraet-i seb’a i kiraet-i šazza [Izvjesni ajeti u Kur’ani kerimu se citaju na sedam razlicitih nacina. Svako citanje ima drukcije znacenje. Kiraet-i šazza znaci rijec koju je nekoliko Resulullahovih ashaba uobicajavalo citati na neuobicajen nacin.], znati napamet na stotine hiljada hadisa koji se ne nalaze u knjigama koje se zovu kutub-i sitte [šest cuvenih zbirki hadisa koje su svi alimi islama potvrdili kao tacne] i druge knjige hadisa, znati kada je i zašto svaki hadis recen i kako mu je obimno znacenje, koji je hadis recen prije a koji kasnije, dogadaje koji se odnose na njega i na koje je dogadaje i zbivanja recen, ko ih je prenijeo ili ispricao i moralno stanje osoba koje su ga saopštile, znati metode i pravila (usule i ka’ide) nauke fikha, dobro znati i razumjeti dvanaest naucnih disciplina, išarete (znakove, signale) koje Kur’ani kerim i hadisi šerifi nagovještavaju, njihova jasna i sakrivena znacenja, imati ova sva znacenja ustaljena i slegnuta u srcu, imati jak iman, nurli i cisto srce i razum, i izvanredne kvalitete, i itminan (duševni mir).
Svi ovi uzvišeni i izvanredni kvaliteti su mogli postojati samo kod ashaba kiram, a kasnije, u izvjesnih velikih evlija koji su zivjeli unutar dvije stotine godina poslije njih. Kasnije su se svuda raširile preferencije i mišljenja i poceli pojavljivati bidati. Ovih specijalnih ljudi je svakim danom sve više nestajalo tako da ih je do 400. godine po hidzri potpuno nestalo i nije više bilo nikog ko je mogao zadovoljiti ove sve uslove, to jest ko je mogao biti mutlak (apsolutni) mudztehid.
|
GÜNÜN MENKIBESİ
|
Bir gün bâzı kimseler Hacım Sultan’ın yanına, oradan gitmesini, eğer gitmezse zarar vereceklerini söylemek için birisini gönderdiler.
|
GÜNÜN HADİSİ
|
Din kitaplarında, (Şu on kısımdır, dokuzu şundadır) gibi ifadeler geçiyor. Onda dokuzu ne demektir?
|
GÜNÜN MEKTUBU
|
Bu mektûb, hâfız Mahmûda yazılmışdır. Kalbin telvînlerini ve temkînini bildirmekdedir:
|
|